Koristimo sastojke na bazi bilja i prirodnih minerala. Najmanje 85% sastojaka u proizvodima hrvatske je proizvodnje. pero® proizvodi ne sadrže umjetne konzervanse, SLS alergen (Sodium Lauryl Sulfate), fosfate, umjetne mirise i boje. Biramo sastojke iz održivih prirodnih izvora, biorazgradive, nekancerogene i netoksične za vodu i ostale prirodne resurse.
Pakiranje
Troši i recikliraj pero® proizvode mirne savjesti. Boce u kojima se nalaze pero® proizvodi su 100% reciklirajuće (PET) što rezultira manjom proizvodnjom otpada u okolišu, manjom potrošnjom energije i reducira proizvodnju nove plastike. Rasprskivač, izrađen od PEHD, PELD i EVA plastike, također se može u potpunosti reciklirati. Baš kao i čep. Nema štete za okoliš, sve dok bacaš u ispravan kontejner.
Formulacije
Naš tim biotehnologa kontinuirano provodi istraživanja zelenih kemijskih i bioloških reakcija i ugrađuje svjetske znanstvene spoznaje u autentične, prirodno snažne i sigurne formulacije. Vodimo se oprezom – sastojke čija je štetnost predmet rasprava, ne koristimo u formulacijama.
Transparentnost
Vjerujemo da dostupnost informacija o sirovinama koje koristimo u proizvodima i procesu kojim nastaju vodi k stvaranju iskrenog odnosa s potrošačima i donošenju promišljenih kupovnih odluka.
Potvrda kvalitete
Stroge analize neovisnih instituta i državnih regulatornih tijela potvrdile su brzu bioragradivost, zdravstvenu ispravnost i sigurnost sastojaka, ambalaže i proizvodnih metoda pero® proizvoda za ljude i okoliš.
Kad su maleni u blizini, svijet se lako okrene naopako.
Za sigurno i bezopasno čišćenje igračaka, robice i vraćanja reda u njihov mali svemir, dolijeće čarobni pero® koji uči kako se čisti po kući.
Životinje
Glasno smo protiv testiranja proizvoda na životinjama, korištenja sastojaka životinjskog podrijetla i bilo kojeg oblika okrutnosti nad našim sustanovnicima. pero® proizvodi sigurni su za kućne ljubimce.
Zdravi i sretni domovi, društvo i okoliš
Manje nereda i otrova u domu vodi k manje otpada i kemikalija u okolišu. Više informacija stvara transparentnije i savjesnije društvo spremno za život punim plućima
Znate li da svaki drugi čovjek čisti tuš kabinu gol?
Odlično za nas – pero® je prirodan i nježan prema koži!
Etiketa trpi sve…a na policima je prava ludnica prirodnih etiketa. Zato smo za potvrdu kvalitete naših proizvoda i proizvodnog procesa, pitali najstrože neovisno certificirajuće tijelo u Europi, ECOCERT iz Francuske, što misle o pero® proizvodima. Nakon dokazivanja dokumentacije, kontrolnih posjeta našem pogonu, praćenja i nadgledanja proizvodnog procesa, kontroliranja svih naših ulaznih sirovina i njihovih proizvođača, potvrdili su da svi pero® proizvodi pružaju prirodna rješenja za čišćenje, a da mi kao proizvođači imamo odgovoran stav prema potrošačima i prirodi.
U svijetu sintetskih mirisa, stvorili smo raj na zemlji za svačiji nos. Svakom smo proizvodu dobacili eterična ulja mediteranskog bilja i stvorili od njih prirodne talente u borbi protiv bakterija i gljivica. Miris eteričnih ulja nadaleko se čuje, a čine ga dva do tri glavna spoja koje prati više sporednih spojeva. Zato, za razliku od zagušljivih sintetskih mirisa, pero® miriše složnije i bogatije.
Ružmarin (Rosmarinus officinalis)
Karakterističan začinski miris ružmarinovog eteričnog ulja daju mu njegove glavne sastavnice α-pinen i kamfor. U manjem omjeru prisutni su i kamfen, terpineol i p-cimen. Znanstvenim ispitivanjima potvrđeno je da eterično ulje ružmarina sprječava rast različitih bakterija i gljivica.
Tip mirisa: biljni Glavne karakteristike: osvježavajući, slatki, topao
Pozadinski tonovi: drvenasti, balzamski, pikantni
Kadulja (Salvia officinalis)
Glavni nositelji mirisa u eteričnom ulju kadulje su αi β-tujon. Istovremeno se radi snažnim bakteriostaticima i fungistaticima. Uz tujone, sastav eteričnog ulja kadulje obogaćuju i kamfor, 1,8-cineol te borneol. Dominanti mirisni spojevi su slični onima u lavandi: linalool (blagi, cvjetni, drvenast) i linalyl acetate (slatki, cvjetni, voćni, podsjeća na bergamont). Ipak, miris kadulje je kompleksan i sadrži preko 250 različitih spojeva, uključujući i neuobičajeni diterpen alkohol, naziva sklareol koji ima delikatni miris ambera.
Tip mirisa: biljni Glavne karakteristike: slatki, lagani, topao Pozadinski tonovi: duhanski, čajni, sjeno, drvenasta, balzamski
Menta (Mentha piperita)
Osim što eteričnom ulju mente daju njen karakterističan osvježavajući miris i aromu, glavne sastavnice mentol (svježi, oporan, hladeći, mentast), menton (osvježavajući i mentast s drvenastim tonovima), mentil (blagi, sladak, biljni) i valerat (sladak, biljni, korjenast), snažni su bakteriostatski agensi.
Tip mirisa: ljekovit, mentoličan Glavne karakteristike: snažan, hladeći, osvježavajući, prodoran Pozadinski tonovi: zeleni, biljni, slatki
Lovor (Laurus nobilis)
Poput eteričnog ulja ružmarina, eterično ulje lovora također ima veoma širok spektar antibakterijskog učinka. Podloga njegovog reskog, začinsko-eukaliptičnog mirisa su 1,8-cineol, terpinil acetat te α-pinen.
Tip mirisa: biljni Glavne karakteristike: svježi, topao, aromatičan Pozadinski tonovi: zeleni, pikantni
Bijeli bor (Pinus sylvestris)
Bakterije i gljivice ne mogu se sakriti od eteričnog ulja bijelog bora. Osvježavajući miris duguje porodici borova karaterističnim pinenima, terpineolu i kamfenu. Pineni, osobito α-pinen, poznati su kao prirodni repelenti za razne vrste insekata.
Tip mirisa: drvenasti Glavne karakteristike: svjež, snažan, reski Pozadinski tonovi: zeleni, smolni
Prije svega djeluje na patogene koji su poznati po izazivanju kožnih oboljenja. Osim što ima učinak prirodnog konzervansa i dezinficijensa, miris ovog eteričnog ulja je izrazito učinkovit prirodni repelent za moljce i komarce. Sadrži repelente pinene, 1,8-cineol te kamfor koji daju prepoznatljiv cvjetni miris.
Tip mirisa: biljni Glavne karakteristike: sladak, svjež, lagan Pozadinski tonovi: cvjetni, voćni, drvenasti, eukaliptični
Kokos glukozid (INCI: Coco Glucoside)
Kokos glukozid je blagi, prirodni neionski surfaktant. Pripada skupini surfaktanata pod nazivom alkil poliglukozidi. Oni se dobivaju isključivo iz obnovljivih izvora - alkohola dobivenima iz kokosovog ulja i glukoze podrijetlom iz kukuruznog škroba. U njegovoj proizvodnji ne nastaju nećistoće poput etilen oksida ili 1,4-dioksana, spojeva poznatih po izazivanju alergijskih reakcija, ali i sumnje na kancerogeno djelovanje.
Kako se radi o veoma blagom surfaktantu, čest je u kozmetičkim proizvodima - smatra se izrazito sigurnim sastojkom u svakodnevnoj primjeni. Radi sigurnosti, ali i učinkovitosti u uklanjanju raznih vrsta nečistoća koristi se u sredstvima za čišćenje. Prirodno podrijetlo osigurava kokos glukozid i pogodan ekološki profil - njegova biorazgradnja je brza, pa nema negativan učinak na živa bića koja nas okružuju.
Kalij kokoat (INCI: Potassium Cocoate)
Kalij kokoat je klasičan kokosov sapun koji se dobiva iz kokosovih masnih kiselina i natrijevog hidroksida. Ovakav način proizvodnje je tradicionalan postupak kojim se dobiva i poznati Marsiglia sapun. Slično kao i kod kokos glukozida, u proizvodnji kalij kokoata ne nastaju nečistoće zabrinjavajućeg utjecaja na zdravlje čovjeka. Blagost i neštetnost za okoliš, odnosno brza biorazgranja, čine ga jednim od najsigurnijih surfaktanata koji se primjenjuju u sredstvima za čišćenje i kozmetici.
Kalij kokoat pripada skupini anionskih surfaktana, veoma učinkovitih sredstava za čišćenje. Našim proizvodima kalij kokoat daje manje ili više izraženu žućkastu boju.
Alkohol denat. (etanol) (INCI: Alcohol Denat.)
Pod pojmom alkohola u pero® sredstvima za čišćenje podrazumijevamo etanol, alkohol koji je prisutan u alkoholnim pićima. Radi se također u prirodnom proizvodu – dobiva se iz šećera, odnosno melase šećerne repe ili trske. Sam etanol nastaje fermentacijom koju provode kvasci, a tom reakcijom uz etanol nastaje i ugljikov dioksid. Ta reakcija je zapravo normalan dio metabolizma kvasaca. Dakle, ni u ovom slučaju nema opasnosti od nečistoća koje su opasne za zdravlje ljudi i štetne za okoliš. Izvrsno je otapalo i dezinficijens, a ima i svojstvo konzervansa. Njegovo dvostruko djelovanje osigurava uklanjanje najtvrdokornijih mrlja i raznovrsnih patogenih bakterija i gljivica. Iako se radi o hlapljivom sastojku, etanol je mnogo sigurniji za primjenu od mnogobrojnih spojeva koji su uobičajeno prisutni u sredstvima za čišćenje, primjerice amonijaka i klora.
Glicerin (glicerol) (INCI: Glycerine)
Glicerin je prirodnog podrijetla, nusprodukt u proizvodnji sapuna poput kalijeva kokoata. Nastaje u reakciji kokosovih masnih kiselina i kalijevog hidroksida. Iako se glicerin može proizvoditi iz masnih kiselina životinjskog podrijetla, poput masti ili loja, glicerin u pero® proizvodima pažljivo je odbran te je isključivo biljnog podrijetla.
U sredstvima za čišćenje primjenjuje se kao otapalo i odstranjivač. Izrazito je siguran za primjenu u proizvodima koji dolaze u dodir s kožom jer ima izvrsno svojstvo hidratacije. Iz tog se razloga često upotrebljava u kremama za suhu i oštećenu kožu.
Limunska kiselina (INCI: Citric Acid)
Limunska kiselina je prirodan sastojak prisutan u citrusnom voću. Upravo je ona zaslužna za njihov kiseli okus. Može se izolirati izravno iz limuna ili drugih citrusa. Danas se u najvećem broju slučajeva proizvodi fermentacijom. Najučestaliji je kvasac Aspergilus niger, prirodna, non-GMO vrsta. Njemu se kao hranjivo dodaje šećer, škrob ili melasa šećerne trske ili repice. Ovakav način proizvodnje je ekonomičniji, ali i ekološki prihvatljiviji od izravne izolacije iz voća. Naime, u tom slučaju bi za proizvodnju limunske kiseline bili potrebni izrazito veliki nasadi limuna, što bi dovelo do ugrožavanja staništa mnogobrojnih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta.
Limunska kiselina je sigurna za zdravlje ljudi, stoga je, osim u sredstvima za čišćenje, prisutna i u mnogim prehrambenim i farmaceutskim proizvodima. Po ekološkom otisku, limunska kiselina je netoksičan, nekorozivan i lako biorazgrađujući sastojak koji zadovoljava najviše ekološke standarde.
Natrijev citrat (INCI: Sodium Citrate)
Natrijev citrat u sredstvima za čišćenje ima funkciju istovjetnu limunskoj kiselini, a to je uklanjanje kamenca, odnosno omekšavanje vode. Zapravo se radi o soli koja nastaje reakcijom limunske kiseline i natrijeva karbonata, prirodnog minerala. Siguran je i nekorozivan, stoga je uobičajen sastojak prehrambenih proizvoda i lijekova.
Radi se o lužnatom spoju koji izvrsno čisti masne mrlje i za razliku od uobičajenih lužina koje se upotrebljavaju za taj učinak (npr. natrijev ili kalijev hidroksid) puno je nježniji u dodiru s kožom.
Natrijev bikarbonat (natrijev hidrogenkarbonat, soda bikarbona) (INCI: Sodium Bicarbonate)
Natrijev bikarbonat, čest je u mnogobrojnim kućanstvima. Primjena mu je raznolika, od kulinarstva pa sve do održavanja domaćinstva. Radi se o prirodnom mineralnom sastojku koji u prirodi ima oblik minerala nahkolita. Poznat je kao izrazito učinkovit odmašćivač, ali i kao nježno sredstvo za čišćenje koje neće oštetiti osjetljivije površine niti biti korozivno za kožu. Omogućava uklanjanje kamenca iz vode.
Radi se o vjerojatno najučestalijem anionskom surfaktantu. Priprema se u reakciji sa sumpornom kiselinom masnih alkohola te kasnijom neutralizacijom. Učestao je u sredstvima za čišćenje, kozmetici, čak se primjenjuje i u laboratorijima kao otapalo. Njegovo djelovanje može biti iritabilno za kožu jer skida površinski masni sloj kože. Ono što ponajprije zabrinjava kod SLS-a su nečistoće. Može sadržavati alergene etilen oksid i 1,4-dioksan, za koje je dokazano i kancerogeno djelovanje. U SLS-u mogu završiti uslijed kontaminacije preko strojeva i opreme.
Amfoterni surfaktant učestao u sredstvima za čišćenje i kozmetici. Služi kao surfaktant, ali i kao otapalo te emulgator. Priprema se iz kokosovim masnih kiselina i dimetilaminpropilamina (DMAPA), a dobiveni spoj se dalje tretira kloroctenom kiselinom. U takvoj proizvodnji zaostaju, odnosno nastaju dimetilaminopropilamin (DMAPA, nema INCI) i cocoamidopropyl dimetilamin (cocoamidopropil-DMA). Oboje se povezuju sa alergijskim reakcijama na kokamidopropil betain. Proglašen je alergenom godine od strane Američke zajednice za kontaktni dermatitis (American Contact Dermatitis Society).
Alkilfenol etoksilati (APE)
Radi se o vrsti neionskih sintetskih surfakatanata. Koriste se još od 1940. i predstavljaju jeftinu i učinkovitu površinski aktivnu tvar. Sirovine koje se koriste za njihovu sintezu su alkilfenoli. Alkilfenol etoksilati su teško biorazgradive tvari koje imaju tendenciju bioakumulacije, osobito u staništima i organizmima koji su izravno povezani s vodom. Uz to ometaju proizvodnju hormona kod riba i kod sisavaca.
Kelirajući agens (veže ione metala) čest u sredstvima za čišćenje i kozmetičkim pripravcima, osobito u onima koja se ispiru. Ovaj spoj se sporo razgrađuje pa predstavlja prijetnju za okoliš. Radi se o sirovini koja je naširoko rasprostranjena u industriji, medicini i laboratorijima. Jedan je od najprisutnijih organskih zagađivača prisutan u vodama, osobito u područjima s razvijenom industrijom.
Fosfati
U komercijalnim sredstvima za čišćenje, preciznije deterdžentima za rublje fosfati su uobičajeni sastojak. Imaju funkciju omekšavanja vode. Fosfati imaju izrazito negativno djelovanje na ekosustav. U vodama uzrokuju pojavu eutrofikacije, koja podrazumijeva dospijeće viška hranjivih tvari u vodeni okoliš, što za posljedicu ima smanjivanje bioraznolikosti. Nakon početnog bujanja, ponajprije cvjetanja algi, postupno se uočava kako velik broj organizama ugiba. Tada dolazi do smanjenja koncentracije kisika, hipoksije, što pogubno djeluje na čitave ekosustave.
Sastojak koji se uobičajeno pojavljuje u dezinfekcijskim sredstvima za čišćenje i sredstvima za izbjeljivanje rublja. Radi se o jakom oksidacijskom sredstvu ima korozivna svojstva, izuzetno je agresivno te u većim koncentracijama može uzrokovati opekline. Miješanjem s kiselim sredstvima za čišćenje može doći do razvijanja klora, a miješanjem sa sredstvima koja sadrže amonijak razvija se dušikov triklorid (NCl3). Oba produkta su toksična, osobito po pitanju iritabilnosti za sluznice. Učestalo izlaganje kloru može dovesti do razvoja astme.
Kalcijev hipoklorit (CaClO)2
Pojavljuje se u prašcima za izbjeljivanje rublja (u formulaciji s kalcijevim hidroksidom i kalcijevim kloridom). Radi se o snažnom oksidirajućem sredstvu, no zbog jakog korozivnog djelovanja također je i opasan.
Ova sirovina često se pojavljuje u sredstavima za pranje rublja gdje ima funkciju izbjeljivača. Pojavljuje se i u sredstavima za strojno pranje posuđa. Otapanjem u vodi oslobađa se vodikov peroksid koji ima sposobnost izbjeljivanja i dezodorizacije, ali je istovremeno korozivan. Ispitivanja na životinjskim modelima pokazala su da u većim dozama može imati štetno djelovanje na intrauterni razvoj, pa je Znanstveni odbor za zaštitu potrošača (Scientific Comitee on Consumer Safety, SCCS, dio Europske komisije) 2010. godine ograničio je njegovu uporabu u kozmetičkim pripravcima.
OTAPALA
Amonijak (INCI: Ammonia)
Kao vodena otopina koja ne ostavlja tragove, sastojak je pojedinih sredstava za čišćenje, osobito univerzalnih i sredstava za pranje stakla. Prije svega se radi o spoju koji je iritabilan za kožu i sluznice. Opasan je i za okoliš budući da kod stanovnika voda, osobito riba, ima toksičan učinak. Svojstveno je da se i kod riba i sisavaca javljaju isti simptomi trovanja amonijakom, a jedan od njih je grčenje.
2-butoksietanol (INCI: Butoxyethanol)
Radi se o glikolnom eteru. U sredstvima za čišćenje ima osobine otapala i surfaktanta. Međutim, radi se o toksičnom sastojku, a trovanje se može dogoditi uslijed inhalacije, gutanja ili preko kože. Uzrokuje iritaciju kože i sluznica, te se mogu pojaviti simptomi slični trovanju alkoholom. Zabrinjavajuća je i njegova kancerogenost dokazana ispitivanjima na glodavcima.
Ftalati - esteri ftalične kiseline
Najpoznatiji su po primjeni u proizvodnji plastične ambalaže koju čine fleksibilnom. Niži ftalati česti su sredstvima za čišćenje i kozmetici. Najpoznatiji su di-2-etilheksil ftalat (DEHP) i dibutil ftalat (DBP). Koriste se kao otapala i ponekad su dio umjetnih mirisa i bojila. Zabrinjavajući su radi svog toksičnog djelovanja na hormonalni i reproduktivni sustav – imaju sposobnosti vezanja na estrogenske receptore. Često se spominju i u medijima - pronađeni su u dječjim igračkama, stoga je njihova uporaba u tu svrhu u Europskoj uniji zabranjena.
MEA ili ETA (monoetanolamin ili etanolamin, INCI: Ethanolamine)
Otapalo koje se u sintetskim deterdžentima koristi kako bi se njegovi sastojci što bolje otopili u konačnoj formulaciji (emulgator). Sprječava zaleđivanje što omogućava transport i pohranjivanje tekućih deterdženata u hladnim vremenskim uvjetima. Koristi se i kao otapalo za neke surfaktante u obliku čistih sirovina. Toksična svojstva odnose se na iritabilnost za kožu, oči i sluznice. Može uzrokovati alergijske reakcije na koži te oštetiti jetru i bubrege. Postoje podaci o karcinogenosti radi nečistoća u obliku nitrozamina.
Otapalo koje može biti dio surfaktanata, ali i sastojak sintetskih sredstava za čišćenje, primjerice za stakla. Poznat je kao jako zapaljiv plin, iritabilan za kožu. Ukoliko se metabolizira alkohol dehidrogenazom (gutanje, inhalacija, apsorpcija preko kože), prelazi u aceton, koji je poznat kao depresant za središnji živčani sustav (slični simptomi kao kod trovanja alkoholom) te u većim količinama uzrokuje acidozu - povećanu kiselost krvi i tkiva.
Metilizotiazolinon, istovjetno kokamidopropil betainu, proglašen je alergenom 2013. godine od strane Američke zajednice za kontaktni dermatitis - American Contact Dermatitis Society. U istu skupinu izotiazolinona, poznatu skupinu alergena, pripadaju i benzilizotiazolinon (BIT, INCI: Benzylisothiazolinone) te klorometilizotiazolinon (CMIT, INCI: Methylchloroisothiazolinone). Svi oni imaju veoma učestalu primjenu u sredstvima za čišćenje radi djelovanja na raznovrsne vrste mikroorganizma, a zajedničko im je i sintetsko podrijetlo.
Parabeni (npr. INCI: Methylparaben, Ethylparaben, Butyloaraben)
Ovo je jedna od najpoznatijih sintetskih skupina konzervansa. Po kemijskoj strukturi radi se o parahidroksibenzoatima sa različitim pobočnim alkilnim skupinama. Zabrinjavajuća je sumnja što su ispitivanja na životinjama pokazala da, osim kao alergeni, mogu djelovati kao estrogeni disruptori.
Diazolidinil urea (INCI: Diazolidinyl Urea)
Naširoko korišten konzervans širokog spektra djelovanja i poznati alergen. Alergijske reakcije su prije svega posljedica otpuštanja formaldehida uslijed oksidacije. Osim što je alergen, formaldehid je u većim koncentracijama i kancerogen. Zakoni Europske unije ograničavaju njihovu uporabu u kozmetici, no za sredstva za čišćenje takva zakonska ograničenja ne postoje.
Triklosan (INCI: Triclosan)
Baktericid širokog spektra, učestao u sredstvima za čišćenje. Kontroverzan je radi potencijalnog djelovanja kao reproduktivni toksin - povezuje se i s rakom dojke. Toksičan je i za vodene organizme, osobito za alge i bakterije u vodi. Metiltriklosan, koji je produkt biorazgradnje triklosana, predstavlja potencijalnu prijetnju u pogledu bioakumulativnosti radi njegovih lipofilnih svojstava. Ljudskim djelovanjem postao je veoma rasprostranjen u okolišu.
PRLJAVI POMOĆNI SASTOJCI
Optički izbjeljivači.
Optički izbjeljivači su skupina sintetskih spojeva učestalih u deterdžentima za pranje rublja. Njihova uloga je isključivo optička zavarivanje - kako pri danjem svijetlu emitiraju slabo plavo svjetlo, odaju dojam da je netom oprano bijelo rublje bjelije nego što zapravo jest. Dakle, nemaju funkciju čišćenja ili dezinfekcije. Poznati primjeri su spojevi iz skupina imidazolina, kumarina i benzoksazolina. Zadržavaju se na rublju i nakon pranja i mogu uzrokovati oštećenja kože i očiju. Radi se o sastojcima koji su iznimno toksični za okoliš.
Polimeri koji se u sredstvima za čišćenje mogu pojavljivati kao čista sirovina ili kao dio određenog spoja kakvi su primjerice poznati PEG-100 ili PEG-8 stearat (INCI: PEG-100 Stearate, PEG-8 Stearate). Kao zaseban spoj prisutni su i u deterdžentima za pranje rublja jer prilikom pranja sprječavaju ponovno taloženje prljavštine na odjeću. No, mogu sadržavati kancerogene nečistoće poput etilen oksida, 1,4-dioksana te teških metala. U obliku spojeva poput PEG-100 stearata (INCI: PEG-100 Stearate) imaju svojstva surfakatanata i emulgatoraEWG navodi ove spojeve kao potencijalno ekotoksikološke.
Umjetne mirisi i boje. Spojevi isključivo sintetskog, petrokemijskog podrijetla.
Umjetni mirisi su na proizvodima često navedeni jednostavno kao “miris” ili “parfem”. Mješavina su sintetski dobivenih mirisnih komponenti. Dakle, pod izrazom “parfum” zapravo ne znamo koje su njegove točne komponente jer se radi o poslovnoj tajni proizvođača. One mogu biti istovjetne prirodnima (poznati alergeni limonen, linalol, geraniol, kumarin) ili spojevi koji isključivo sintetski tj. ne pojavljuju se u prirodi (npr. policklički mošusi, sinteski nitromošusi). Navedeni nitromošusi zabranjeni su u proizvodima ekološke proizvodnje. To su spojevi čija je proizvodnja, a zatim i učinak izrazito štetan za okoliš i ljude. Ovakvi spojevi teško su biorazgradivi. Parfemske sastavnice sredstava za čišćenje i kozmetike su najpoznatiji alergeni u ovim proizvodima. Alergeni poput limonena koncentriraniji su u sintetskim mirisima u odnosu na prirodna eterična ulja i biljne ekstrakte, stoga će uzrokovati i izraženiju alergijsku reakciju. Umjetni mirisi mogu sadržavati i ftalate kao otapala, spojeve za koje se sumnja na reproduktivnu toksičnost.
Umjetne boje su sastojci koji daju isključivo estetsku komponentu proizvodu te nemaju nikakav utjecaj na njegovu učinkovitost pri čišćenju, pranju i dezinfekciji. Poput mirisa, na etiketi proizvoda se navode kao generički naziv “bojilo”. Također su teško biorazgradivi spojevi i alergeni. Zakoni Europske unije zabranjuju uporabu nekih umjetnih bojila u kozmetici radi sumnje na kancerogeno djelovanje.
NEĆISTOĆE
Formaildehid (INCI: Formaldehyde)
Pojavljuje se u sredstvima za čišćenje kao konzervans, ali je najčešće nečistoća koja je zapravo posljedica oksidacije nekih umjetnih konzervansa poput diazolidinil uree i natrijevog hidroksimetil glicinata. Radi se o bezbojnom plinu jakog mirisa, a ljudi su najčešće izloženi formaldehidu putem inhalacije. Stoga je razumljivo da najčešće uzrokuje simptome povezane s dišnim sustavom, poput astme. U djece koja su izložena povišenim dozama formaldehida češće su ozbiljne alergijske reakcije. Također, na životinjskim modelima dokazan je kancerogeni učinak, što dodatno povećava zabrinutost.
Nitrozamini
Nitrozamini su skupina životinjskih kancerogena. Mogu se pojaviti kao nečistoća u surfaktantima koji su pripremljeni iz sekundarnih amina. Takav je primjerice kokamidopropil betain. Uz izuzetan genotoksični potencijal, zabrinjavajuća je i činjenica što su veoma učestali, a jedni od poznatijih su oni koji se pojavljuju u duhanu i cigaretnom dimu.
Sultoni
Sultoni su također jedna od nečistoća koje se mogu pojaviti u anionskim surfaktantima, kakvi su alfa olefin sulfonati i alkil etoksisulfati. Za alkil etoksisulfate dokazan je potencijal izazivanja alergija i senzibilizacije kože. Pojedini sultoni, kao što je 1,3-propan sulton pokazuju izuzetan genotoksični i karcinogeni učinak u životinjskim modelima.
